{"id":496,"date":"2013-04-26T13:00:12","date_gmt":"2013-04-26T13:00:12","guid":{"rendered":"http:\/\/www.artf.ni.ac.rs\/koncertnasezona\/?p=496"},"modified":"2014-02-25T16:41:24","modified_gmt":"2014-02-25T16:41:24","slug":"prevazilazenje-granica-klavirskog-zvuka-nenad-radic-pijanista","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/koncertnasezona.artf.ni.ac.rs\/index.php\/prevazilazenje-granica-klavirskog-zvuka-nenad-radic-pijanista\/","title":{"rendered":"&#8220;PREVAZILA\u017dENJE GRANICA KLAVIRSKOG ZVUKA&#8221; NENAD RADI\u0106, PIJANISTA"},"content":{"rendered":"<p align=\"left\"><a href=\"http:\/\/koncertnasezona.artf.ni.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2013\/03\/2008_0414klavir0194.jpg\"><img decoding=\"async\" loading=\"lazy\" class=\"alignnone  wp-image-534\" alt=\"\" src=\"http:\/\/koncertnasezona.artf.ni.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2013\/03\/2008_0414klavir0194-1024x768.jpg\" width=\"608\" height=\"456\" srcset=\"http:\/\/koncertnasezona.artf.ni.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2013\/03\/2008_0414klavir0194-1024x768.jpg 1024w, http:\/\/koncertnasezona.artf.ni.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2013\/03\/2008_0414klavir0194-300x225.jpg 300w, http:\/\/koncertnasezona.artf.ni.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2013\/03\/2008_0414klavir0194-305x228.jpg 305w\" sizes=\"(max-width: 608px) 100vw, 608px\" \/><\/a><\/p>\n<p align=\"left\">\u00a0<b>Koncertna turneja pijaniste Nenada Radi\u0107a<\/b><b> <\/b><b><\/b><\/p>\n<p><b>\u00a0<\/b><b>\u201e<\/b><b>Prevazila\u017eenje granica klavirskog zvuka<\/b><b>\u201c<\/b><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><b>PROGRAM<\/b><br \/>\n&nbsp;<br \/>\n<strong>F.Schubert<\/strong><br \/>\n<strong><\/strong>Sonata B-dur D 960 (1828.)<br \/>\n&nbsp;<br \/>\n<strong>L.van Beethoven<\/strong><br \/>\n<strong><\/strong>33 Veranderungen uber einen Walzer von A.Diabelli opus 120 (1823.)<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Naslov simbolizuje ogoman uticaj dva gigantska testamentarna klavirska dela Betovena i \u0160uberta na evoluciju pijanizma, razvoj muzike uop\u0161te, ali ponajvi\u0161e na izgradnju boljeg, pravednijeg dru\u0161tva visokih moralnih vrednosti, \u010demu Evropa i dan-danas stremi. \u201c\u010citanje\u201d ovih \u201crukopisa\u201d danas, dva veka kasnije, u tehnolo\u0161kom i informati\u010dkom dobu nezaustavljive brzine, potro\u0161a\u010dkom dru\u0161tvu, svetu \u017eestoko ugro\u017eenom globalnim sunovratom civilizacijskih vrednosti i moralnih normi, postaje \u201enemogu\u0107a misija\u201c i vrhunski izazov za izvodja\u010da i slu\u0161aoca. Betoven i \u0160ubert su u samom vrhu liste autora koji streme naj\u010distijem muzi\u010dkom jeziku i najuzvi\u0161enijem sistemu vrednosti. Bili su prvi umetnici sa velikim U, individualci koji pi\u0161u za ve\u010dnost. Iako je njihova umetnost univerzalna i nadnacionalna, ipak nosi i sna\u017ean pe\u010dat tirolskog i uop\u0161teno, germanskog folklora i prirode. Bili su savremenici u Be\u010du, tada\u0161njem muzi\u010dkom centru Evrope, nikada se nisu sreli, grobovi su im udaljeni samo nekoliko metara, a kao da su \u017eiveli i stvarali u razli\u010ditim univerzumima. Prvi stoji usamljeno kao ostrvo svih okeana, a drugi omogu\u0107uje romantizam; prvi je sazrevao skoro pola veka bore\u0107i se sa muzi\u010dkim elementima i sudbinom, a drugi je jo\u0161 br\u017ee od Mocarta dosegao transcedentalnu dubinu poznog stvaranja ve\u0107 u tridesetoj.<br \/>\n&nbsp;<br \/>\nVarijacijama op.120 Betoven je izgradio monumentalnu gra\u0111evinu savr\u0161enog sklada, kroz neobja\u0161njivu inventivnost transformacije naizgled tako banalnog jezgra, dosegao je Sintezu sonate, simfonije i varijacija. Beskrajno se zabavljao kle\u0161u\u0107i svoje najve\u0107e i najduhovitije klavirsko delo \u2013 odaju\u0107i po\u010dast Bahu, Hendlu i Mocartu, odao je po\u010dast Igri. Jezikom zavr\u0161nih guda\u010dkih kvarteta oti\u0161ao je jo\u0161 jedan nezamislivi korak dalje od \u201ekona\u010dne\u201c poslednje 32. sonate op.111, postavljaju\u0107i pred izvo\u0111a\u010da, pored svih drugih ogromnih zahteva, pre svega emocionalnost koja daleko prevazilazi tek dolaze\u0107i romantizam. Vrhunski izazov pred pijanistu postavlja i \u0160ubert poslednjom Sonatom. Potpuno je li\u0161ena virtuoziteta, a ipak zahteva maestralni pijanizam, suvereno vladanje sobom, instrumentom, zvukom, vremenom, prostorom, akustikom\u2026 Iziskuje beskrajnu ne\u017enost, prefinjenost, delikatnost, poseban ose\u0107aj za vreme, stil, frazu, balans, a iznad svega, nestvaran zvuk. Note su samo eho unapred, poziv na traganje.<\/p>\n<p>Pojam igre dvojako obele\u017eava Betovenove varijacije op.120. Delo je izgra\u0111eno poigravanjem osnovnim muzi\u010dkim elementima, a istovremeno je i Apoteoza Igre tj. Plesa. Sve varijacije, najbr\u017ee i najsporije, najkra\u0107e i najdu\u017ee, razuzdane i meditativne, komi\u010dne i parodi\u010dne, polifone i akordske nalik harmonskim zadacima, sve su uvek igre, scenski pokret nezaustavljivo usmerene energije. U B-dur Sonati \u0160ubert koristi igru u poslednja dva stava kao jedino mogu\u0107e sredstvo za dostizanje najradosnijeg mogu\u0107eg stanja, olak\u0161anja i oslobo\u0111enja koje donosi povratak ku\u0107i tj. sebi posle te\u0161kog i bolnog odsustva, egzila i lutanja tokom prva dva ogromna stava. \u201eIgra\u201c je najva\u017eniji element u razvoju \u010doveka. Igra je najprirodniji na\u010din izra\u017eavanja \u010doveka jo\u0161 od prvobitne zajednice. Dete koje u\u010di kroz igru je sre\u0107no dete sa dobrim izgledima da izraste u \u201ezdravu\u201c i \u201eslobodnu\u201c li\u010dnost.<b><\/b><\/p>\n<p>Zajedni\u010dki imenitelj \u201eDiabeli Varijacija\u201c i B-dur Sonate je simbolika opra\u0161tanja (od sebe, od \u017eivota, od \u201eovog sveta\u201c). Op.120 je autobiografsko delo koje simboli\u010dno prati ceo Betovenov kompozitorski put. Autor nas, poput modernog majstora istorijskog krimi romana, suvereno vodi kroz lavirint, da bi nam tek posle skoro sat vremena, u poslednjoj, 33-oj varijaciji, otkrio da je sve opet bilo u funkciji potrage za \u201esvetlom\u201c, odlaska i prelaska u drugi svet, kao sto je ve\u0107 vi\u0111eno na kraju 32. Sonate. Tamo pred sam kraj \u201edoti\u010demo\u201c svetlo i prepu\u0161tamo se ti\u0161ini svemira, a ovde kraj ostaje otvoren, zagonetan, duhovit i ljudskiji, a vrata kao da se nisu dobro zalupila. Grozni\u010dava brzina kojom \u0160ubert pi\u0161e nekoliko zavr\u0161nih remek-dela (mo\u017eda naslu\u0107uju\u0107i skoru smrt), sadr\u017eaj B-dur Sonate, lutanje prvog stava, levitacija drugog i neizreciva radost tre\u0107eg i \u010detvrtog, govore o li\u010dnoj katarzi, poslednjoj pri\u010desti, pro\u010di\u0161\u0107enju koje je moralo uslediti nakon tako iscrpljuju\u0107e turobnog ciklusa solo-pesama \u201eZimsko putovanje\u201c\u00a0 (Winterreise) kojim autor najavljuje i omogu\u0107ava procvat muzi\u010dkog romantizma u narednim decenijama.<\/p>\n<p>Oslu\u0161kivanje svakog tona poznog Betovenovog i \u0160ubertovog jezika, svakog akorda, harmonije, boje, pauze, istra\u017eivanje duboke perspektive zvu\u010dne horizontale i vertikale, traganje za na\u010dinima da se prevazi\u0111u ograni\u010denja klavirskog zvuka (klavir je \u201eudaraljka\u201d), uslovilo je nezamislivu ekspanziju pijanizma u naredna dva veka. Da li i kako pijanista mo\u017ee da bude glumac, baletan, peva\u010d, dirigent, re\u017eiser, arhitekta, vajar, slikar, filozof, matemati\u010dar, pesnik, pisac i narator, da bi proniknuo u svaki kutak ove muzike, razumeo je i pred slu\u0161aocima je, klavirskim zvukom, o\u017eiveo kao savr\u0161enu celinu.<\/p>\n<p>Razmi\u0161ljaju\u0107i o stvarala\u010dkom \u010dudu dva gigantska klavirska zave\u0161tanja besmrtnih genija, name\u0107u se brojne paralele: najve\u0107i arhitekta i neimar naspram najve\u0107eg sanjara i mese\u010dara, instrumentalno naspram vokalnog, dramaturgija naspram naracije, gravitacija naspram levitacije, ritam naspram melodije, nezaustavljiva energija naspram meditacije, Bog i Svemir naspram \u010coveka i Prirode&#8230;<br \/>\n&nbsp;<br \/>\n&nbsp;<\/p>\n<p align=\"left\"><strong>BIOGRAFIJA<\/strong><\/p>\n<p>Nenad Radi\u0107 ro\u0111en je 6.maja 1968. godine u Beogradu u umetni\u010dkoj porodici. Diplomirao je i magistrirao na FMU u Beogradu u klasi prof.Zorice Dimitrijevi\u0107-Sto\u0161i\u0107. Usavr\u0161avao se u klasama profesora A.Nasjetkina, E.Tatulijan(u\u010denici H.Nejgauza) i V.Pjaseckog. Kao jedan od najistaknutijih u\u010denika i studenata redovno je predstavljao \u0161kolu i Fakultet na koncertima u Velikoj sali Kolar\u010deve Zadu\u017ebine, Skup\u0161tini grada, Galeriji SANU. Tokom \u0161kolovanja osvajao je prve nagrade na Republi\u010dkim takmi\u010denjima 1979.g. (1.kat.), 1989.g. (najvi\u0161a kat.) i tre\u0107u Nagradu na Prvom me\u0111unarodnom takmi\u010denju \u201eDunav-Donau-Danube\u201c u Novom Sadu 1992.g. Pedago\u0161kom delatno\u0161\u0107u po\u010deo je da se bavi u beogradskoj m.\u0161. \u201eStankovi\u0107\u201c, kao profesor klavira (1991-2002), a nastavio na FMU od 1999. na Katedri za klavir, gde je danas u zvanju Docenta.<br \/>\nPrvi samostalni solisti\u010dki koncert odr\u017eao je u Sali SKC-a u Beogradu, 1994.g., a od tada je priredio vi\u0161e od 30 resitala u svim zna\u010dajnijim salama i gradovima Srbije. Posebno se izdvajaju tri koncerta u Velikoj sali Kolar\u010deve Zadu\u017ebine, veoma zahtevnih programa, izuzetno povoljno ocenjeni od strane stru\u010dne kritike, vi\u0161e puta emitovani i u trajnoj formi sa\u010duvani u arhivi Radio-Beograda. Solisti\u010dki koncert na \u201ePeterborough Festival\u201c u Engleskoj, odr\u017eao je 2009.g., a naredne godine odr\u017eao je i resital u sali \u201eTri-cities Opera Center\u201c u Bingemtonu, SAD. Kao solista sa orkestrom izveo je Bramsov prvi i Betovenov peti Klavirski koncert (1994 i 1998). Sa orgulja\u0161icom Majom Smiljani\u0107-Radi\u0107 2010.g. osniva izuzetno redak i neobi\u010dan kamerni duo klavir-orgulje, koji izaziva veliku pa\u017enju javnosti koncertnom turnejom po gradovima Severne Amerike (Njujork \u2013 Bingemton i Ist Hempton; Toronto, Indijanapolis, Dalas, Los An\u0111eles). Naro\u010dito je bio zna\u010dajan nastup u Katedrali \u201eOur Lady of the Angels\u201c u Los An\u0111elesu (4000 mesta za sedenje i jedne od najve\u0107ih orgulja na svetu).<br \/>\nPosebnu oblast umetni\u010dkog izra\u017eavanja Nenada Radi\u0107a \u010dini bogata predava\u010dka delatnost. U formi \u201epiano-lecture\u201c odr\u017eao je brojna predavanja na Kolarcu (ciklus od \u0161est predavanja 2002.g.), Novom Sadu (Prvi Memorijal \u201eIsidor Baji\u0107\u201c2002. i YALE SMN 2004.g.), Negotinu (\u201eMokranj\u010devi dani\u201c 2004.) i dr. Za Tre\u0107i program Radio-Beograda snimio je jedinstveni ciklus od osam emisija (12 sati programa) pod nazivom \u201eKa idealu tonskog iskaza\u201c, koji je emitovan prvi put 2003.g. Emisiju \u201ePoetika Sonate op.111, L.van Betovena\u201c PGP RTS objavio je na kompakt disku 2004.g. kao prvi objavljen muzi\u010dko-tonski zapis u prebogatoj istoriji Tre\u0107eg programa.<br \/>\nOstvario je brojna gostovanja na doma\u0107im i inostranim radio i televizijskim stanicama: RTS 1 i 2, Radio-Beograd 1, 2 i 3, TV Novi Sad, Radio Sarajevo, Art kanal, WPEL Radio Binghamton, WSKG Radio, FOX WICZ 40 TV, WBNG TV, Chin Radio&#8230;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><b>Detaljan opis projekta<\/b><\/p>\n<p>Koncertna turneja pijaniste Nenada Radi\u0107a u gradovima u regionu\u00a0 &#8211; Novi Sad, Kragujevac, Subotica, Vr\u0161ac, Ni\u0161, Banja Luka (Republika Srpska) &#8211; u periodu od marta do novembra 2013.godine, pod nazivom \u201ePrevazila\u017eenje granica klavirskog zvuka\u201c jeste projekat vi\u0161estruko zna\u010dajan za na\u0161u kulturnu sredinu. Pijanista Nenad Radi\u0107 \u0107e na \u0161est koncerata\u00a0 predstaviti dva gigantska i retko izvo\u0111ena\u00a0 remek dela klavirske muzike, Sonatu u Be duru D960 Franca \u0160uberta i \u201eDijabeli varijacije\u201c op.120 Ludviga van Betovena. Betoven i \u0160ubert su me\u0111u umetnicima koji po\u010detkom 19.veka najsna\u017enije streme izgradnji boljeg, pravednijeg i humanijeg dru\u0161tva. Povratak osnovnoj ideji umetni\u010dke muzike da svojim izrazom, su\u0161tinom i sadr\u017eajem inspiri\u0161e, odra\u017eava i menja stvarnost, \u010dine\u0107i je boljom, naro\u010dito dobija na zna\u010denju danas u srpskom dru\u0161tvu, te\u0161ko optere\u0107enom izazovima materijalne nema\u0161tine, duhovnog posrnu\u0107a i neizvesnosnom\u00a0 borbom za o\u010duvanje nacionalnog identiteta. Univerzalni jezik muzike nadilazi sve barijere i doprinosi kulturnoj decentralizaciji,\u00a0 edukaciji i podizanju nivoa umetni\u010dke svesti \u0161ire dru\u0161tvene zajednice. Kako se ova dela retko \u010duju i na najeminennijim koncertnim podijumima, njihovo predstavljanje u manjim sredinama imalo bi neprocenjivu kulturolo\u0161ku i edukativnu ulogu. Za region bi ovakva koncertna manifestacija koja promovi\u0161e vrhunske kulturne vrednosti imala izuzetan zna\u010daj u popularizaciji umetni\u010dke muzike, ali i svojevrsnoj kulturno-socijalnoj edukaciji i pribli\u017eavanju, kao i decentralizaciji dru\u0161tva u celini.\u00a0 Za samog umetnika to je jo\u0161 jedna prilika da iska\u017ee svoj stvarala\u010dki potencijal, kao izvo\u0111a\u010d i tuma\u010d muzi\u010dkog dela. Program koji \u0107e biti izvo\u0111en jeste program Doktorskog umetni\u010dkog projekta Nenada Radi\u0107a, \u010dime dobija i novu umetni\u010dko \u2013 nau\u010dnu dimenziju koja je apsolutno u funkciji razumevanja,\u00a0 unapre\u0111enja i uvo\u0111enja interpretativnih inovacija, kako i sam naslov ka\u017ee, u cilju \u201ePrevazila\u017eenja granica klavirskog zvuka\u201c.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u00a0Koncertna turneja pijaniste Nenada Radi\u0107a \u00a0\u201ePrevazila\u017eenje granica klavirskog zvuka\u201c &nbsp; PROGRAM &nbsp; F.Schubert Sonata B-dur D 960 (1828.) &nbsp; L.van Beethoven 33 Veranderungen uber einen Walzer von A.Diabelli opus 120 (1823.) &nbsp; Naslov simbolizuje ogoman uticaj dva gigantska testamentarna klavirska dela Betovena i \u0160uberta na evoluciju pijanizma, razvoj muzike uop\u0161te, ali ponajvi\u0161e na izgradnju boljeg, [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":532,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0},"categories":[3,1],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/koncertnasezona.artf.ni.ac.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/496"}],"collection":[{"href":"http:\/\/koncertnasezona.artf.ni.ac.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/koncertnasezona.artf.ni.ac.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/koncertnasezona.artf.ni.ac.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/koncertnasezona.artf.ni.ac.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=496"}],"version-history":[{"count":18,"href":"http:\/\/koncertnasezona.artf.ni.ac.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/496\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":822,"href":"http:\/\/koncertnasezona.artf.ni.ac.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/496\/revisions\/822"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/koncertnasezona.artf.ni.ac.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/532"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/koncertnasezona.artf.ni.ac.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=496"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/koncertnasezona.artf.ni.ac.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=496"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/koncertnasezona.artf.ni.ac.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=496"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}